Image Alt

Peskarenje (peskiranje)

Jadran

Šta je peskarenje?

Peskarenje ili peskiranje je suvo, abrazivno čišćenje mlazom abraziva pod visokim pritiskom čistog suvog komprimovanog vazduha. Danas je u svetu peskarenje najefikasniji i najčešće primenjivani način čišćenja za dostizanje visokog kvaliteta pripreme metalnih površina. Generalno, sa kvalitetnom pripremom površina, izborom i primenom adekvatnih zaštitnih prevlaka, obezbeđuje se dugotrajna antikorozivna zaštita u svim, pa i onim najekstremnijim uslovima eksploatacije objekata, kao što su: objekti u industriji, objekti uronjeni u slatku i slanu vodu, objekti i predmeti ukopani u zemlju, izloženi negativnim uticajima lutajućih struja, hemijskih agenasa, abrazivnom delovanju, biološkim uticajima…

Peskarenje metala (video) – Železnički prelaz TE Kolubara, Obrenovac

Ekološko peskarenje i mere zaštite životne sredine

Peskarenjem se u vazduh oslobađa fina prašina koja zagađuje životnu okolinu ili može prouzrokovati štetu na mehanizmima i uređajima koji se nalaze u neposrednoj blizini zone rada. Koncentracija zagađenosti okoline, zavisi uglavnom od vrste, odnosno tvrdoće abrazivnog materijala i njegovog granulometrijskog sastava. Pod uticajem velike kinetičke energije zrna, koja dostiže brzinu od preko 720 km/h, mekani abraziv se razbija u sitnije čestice i samim tim kontaminacija je veća. Kod metalnog abraziva to nije slučaj, što je tvrdoća veća, manja je kontaminacija prašinom.

Kada je u upotrebi abraziv sa povećanim uticajem prašine na okolinu, problem rešavamo tako što zonu peskarenja ograđujemo barijerom, pokrivamo specijalnim zaštitnim folijama i ciradama i uvodimo specijalnu otprašivačku jedinicu. Ona ima ulogu da mikročestice iz vazduha sakuplja u specijalni kontejner za prašinu. Sva osetljiva regulaciona oprema i merni uređaji u neposrednoj blizini zone rada se posebno zaštićuju od slučajnog negativnog dejstva abrazivnog materijala.

Problem kontaminacije okoline štetnim uticajem finih čestica prašine, rešava se i primenom novih tehnoloških sistema abrazivnog čišćenja kao što je „Sponge Jet“. U toku primene ove nove tehnologije u veoma visokom procentu je smanjena koncentracija prašine u vazduhu koja doseže do neverovatnih 98%. Sam abrazivni materijal se nalazi u kompozitnom sunđerastom materijalu, koji ne dozvoljava rasipanje abraziva u okolinu, već ga zadržava u sunđerastoj masi. Više informacija o ovoj mašini i njenim mogućnostima možete pronaći na stranici Peskiranje osetljivih površina.

Hidro-abrazivno peskarenje

Osim mašine „Sponge Jet“, u uslovima gde je to tehnički izvodljivo, a zahteva se peskarenje sa smanjenom emisijom prašine, možemo upotrebiti specijalne dodatke za aktiviranje sistema hidro-abrazivnog čišćenja. Vlažnim postupkom se apsorbuje prašina i sprečava lokalno širenje u atmosferu. Ovim postupkom se suvi abraziv na izlasku iz „venturi“ dizne za peskarenje meša sa mlazom vode koja apsorbuje prašinu. Idealno je zbog prisustva vode u operaciji čišćenja za primenu na objektima od cigle, betona, granita, ali se u praksi primenjuje i za čišćenje metalnih površina.

Prisustvo vode na čistoj metalnoj površini je idealno za pojavu sekundarne korozije. Stepeni takve korozije definisani su posebnim standardom, a ocena stepena sekundarne korozije se vrši vizuelnim putem. Ukoliko stepen sekundarne korozije odgovara normi specifikacije posle sušenja mogu se primeniti određeni tipovi zaštitnih prevlaka, koji su tolerantniji na prisustvo sekundarne korozije.

Priprema površine za peskarenje

Neke primese kao što su masnoće i rastvorljive soli se ne uklanjaju potpuno sa površine već se usled jake kinetičke energije zrna abraziva zabijaju u hrapavu površinu i mogu imati negativni uticaj na adheziju između podloge i zaštitnog temeljnog premaza. Zato se preventivno, pre početka peskarenja, ovi zagađivači uklanjaju odmašćivanjem i pranjem čistom pitkom vodom pod visokom pritiskom. Tek nakon potpunog sušenja površina, može se otpočeti sa peskarenjem.

Osim postizanja zahtevanog stepena čišćenja, peskarenjem se obezbeđuje i hrapavost površine. Efekat hrapave površine obezbeđuje odličnu adhezivnu vezu podloge i temeljnog premaza. Veća hrapavost površine povećava adhezivnu vezu i obrnuto – manje hrapave ili glatke površine smanjuju adheziju. U praksi se koristi Water jet čišćenje sa ultra visokim pritiskom vode, preko 2.500 bara. Na ovaj način uklanjaju se korozija, stare prevlake, ali se ne postiže hrapavost.

Kvalitet čišćenja zavisi od kvaliteta i kapaciteta same opreme, veštine samog rukovaoca i kvaliteta abrazivnog materijala koji se primenjuje. Na tržištu postoji čitava lepeza različitih vrsta abraziva kako prirodnih tako i sintetičkih. Koji će tip abraziva u praksi biti primenjen zavisi od niza faktora kao što su:

  • Stanje površine metala pre početka radova (stepen korozije, prisustvo stare boje, prisustvo okaline)
  • Vrsta i struktura materijala koji se obrađuje (ugljenični čelik, nerđajući čelik, beton, keramika, staklo itd.)
  • Specijalni zahtevi naručioca posla
  • Ekološki zahtevi
  • Protivpožarni zahtevi
  • Zahtevani stepen hrapavosti površine

Abrazivi moraju da zadovolje sledeće uslove za dostizanje visokog stepena kvaliteta čišćenja:

  • Da imaju odgovarajuću tvrdoću
  • Da imaju odgovarajući granulometrijski sastav
  • Da budu čisti bez prisustva stranih čestica kao što je glina, kreč i slične materije koje mogu ostati zalepljene na površini
  • Da budu suvi u skladu sa važećim normama i standardima i da poseduju sertifikat proizvođača o kvalitetu
  • Da budu bez prisustva masnoća i rastvorljivih soli u svom sastavu

Koristimo različite tipove abraziva

U zavisnosti od tehnoloških zahteva konkretnog projekta, „Jadran“ može da koristi sve tipove abrazivnih materijala, kako metalnih, tako i nemetalnih koji su prisutni na tržištu.

Najčešće korišćeni abrazivni materijali u praksi su kvarcni pesak i bakarna šljaka. U uslovima kada se zahteva fina obrada površine sa malim stepenom hrapavosti ili skidanja tankog gornjeg sloja prevlake u primeni se mogu naći abrazivi kao što su orahova ili bademova ljuska, staklo, soda bikarbona, suvi led… Najveća produktivnost, veoma dobra nazubljenost površine i najmanja količina emisija prašine u vazduhu obezbeđuje se primenom metalnih abraziva. Njihov oblik može biti okrugli u vidu sačme ili oštrougaoni sa nepravilnim oštrim ivicama. Tvrdoća i oblik abraziva utiču na efikasnost procesa čišćenja i njihovu jednokratnu ili višekratnu primenu.